S obzirom na niz pozitivnih efekata koje može izazvati njihova revitalizacija, brownfield područja sve više postaju prioriteti teritorijalne politike Europske unije te razvojnih dokumenata na nacionalnim i lokalnim razinama.
Ovu problematiku prepoznala je i Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske kojom je kao jedan od strateških prioriteta prostornog razvoja propisana izrada Brownfield registra u okviru Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) kao jedinstvenog i javno dostupnog preglednika podataka o područjima planiranima za urbanu preobrazbu.
Brownfield područja su napuštene nekretnine ili nekretnine koje su se prestale koristiti
u svojoj izvornoj namjeni. Uključuju napuštene zgrade s pripadajućim zemljištem i infrastrukturom te zauzimaju značajnu površinu mnogih većih i manjih urbanih, kao i ruralnih područja u Republici Hrvatskoj. Njihov je nastanak najčešće povezan s gospodarskim promjenama uzrokovanim propadanjem tradicionalnih industrija, s
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji s Hrvatskim zavodom za prostorni razvoj pokrenulo je 2018. godine uspostavu Brownfield registra, a u proces prikupljanja i unosa podataka uključeni su svi županijski zavodi za prostorno uređenje, pa tako i Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije. U suradnji s jedinicama lokalne samouprave detektirane su potencijalne brownfield lokacije koje su zatim i potvrđene obilaskom terena. Prikupljeni su i podaci iz katastra i zemljišnih knjiga, fotodokumentacija te je uspostavljena interna GIS baza podataka s ucrtanim svim brownfield područjima. Prvenstveno je pažnja usmjerena na zapuštene poslovne i proizvodne pogone, poljoprivredne komplekse, napuštene vojne građevine te javne i društvene građevine od lokalnog i regionalnog značaja. Na području Koprivničko-križevačke županije trenutno je detektirano ukupno 28 brownfield područja unutar 15 jedinica lokalne samouprave, a u narednom razdoblju baza će se i dopunjavati.
Brownfield područja često zauzimaju atraktivan položaj u tkivu naselja, a prednost im je i uglavnom velika površina zemljišta, dobra prometna dostupnost i visoki stupanj infrastrukturne uređenosti zemljišta. Međutim, prepreke njihovoj revitalizaciji su brojne. Ovi prostori često imaju neriješene imovinsko-pravne odnose ili su dio sudskih procesa stečajnih postupaka, a u većini slučajeva potrebna su visoka financijska ulaganja kako bi se postojeći resursi osuvremenili i mogli ponovno koristiti ili je čak potrebna nova gradnja zbog prevelike devastacije postojeće. Pojedina područja zahtjevaju izradu izmjena i dopuna prostornih planova kako bi se omogućilo njihovo iskorištavanje, a neka karakterizira velika onečišćenost okoliša.
