Kulturna baština na području Koprivničko-križevačke županije
Svrha zaštite kulturnih dobara je zaštita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te prenošenje kulturnih dobara budućim naraštajima.
U cilju sustavne skrbi za zaštitu graditeljske baštine, kako je određeno u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, osnovna opredjeljenja su sljedeća:
• Uspostava cjelovitog i usklađenog sustava zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora;
• Neprekidno istraživanje i vrednovanje kulturne baštine te poticanje temeljne, stručne i znanstvene obrade radi djelotvornije zaštite, ali i radi uključivanja u razvojne programe;
• Zaštita arheoloških predjela i mjesta u skladu s načelima arheološke struke i konzervatorske djelatnosti;
• Uspostava uravnoteženih odnosa između osnovnih izvornih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava, radi očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o identitetu područja kojemu pripadaju.
Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na području Koprivničko-križevačke županije obavljena je sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine" broj 69/99,151/03,157/03, 87/09, 88/10, 61/11. i 25/12.).
Zaštita kulturno - povijesnih vrijednosti
Suvremeni principi vrednovanja i zaštite kulturne baštine počivaju na činjenici da je kulturno dobro bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezano s neposrednom okolinom, a samim tim i širim prostorom.
Takav pristup podrazumijeva integralnu zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti u svim bitnim elementima koji prostor čine prepoznatljivim i kao takvi su nositelji identiteta prostora Koprivničko-križevačke županije. Ravnopravno je u kulturnu baštinu uključeno i tradicijsko graditeljstvo kao i vrijedne ruralne cjeline uključujući i njihovo krajobrazno okruženje. Suvremena teorija očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih karakteristika temelji se na sveobuhvatnoj (integralnoj) zaštiti.
U svrhu očuvanja i unapređenja krajobrazne raznolikosti prostora na području Koprivničko-križevačke županije izvršena je potpuna inventarizacija kulturne baštine, a donesene su i smjernice za provođenje mjera zaštite koje su u skladu sa prijedlogom smjernica i preporuka u vezi krajolika za Program prostornog uređenja Republike Hrvatske.
U okviru suvremenih europskih nastojanja na zaštiti i unapređenju kvalitete životnog okruženja stanovništva, krajolik je definiran kao dio područja čiji je izgled određen međudjelovanjem prirodnih i antropogenih čimbenika. Potrebno je očuvati krajolik sa svim elementima identiteta, a istovremeno omogućiti razvitak naselja pri čemu je potrebno očuvati sliku naselja i kultiviranog krajolika, a građevna područja odrediti na način da se očuvaju oblikovne (morfološke) i strukturalne značajke povijesnog naselja, povijesna matrica, oblik i organizacija građevne čestice i druge pojedinačne osobnosti.
Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa svojstvima kulturnog dobra, zajedno sa svojim okruženjem moraju biti na odgovarajući način, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim značajkama, uključeni u budući razvitak prostora. U cilju očuvanja, zaštite i unapređenja kulturne i prirodne baštine navodimo načela koja bi trebala biti polazna osnova budućeg razvitka sa gledišta zaštite kulturne baštine:
Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevnih područja u vrijedne krajobrazne prostore znači osiromašenje krajolika i nepovratan gubitak;
Kulturna i prirodna baština predstavljaju temelj identiteta i čine sadržaj cjelokupnog našeg duhovnog života i neprekinutog slijeda razvitka sredine, pa ih je potrebno štititi od svakog daljnjeg oštećenja i uništavanja njihovih temeljnih vrijednosti;
Osim visoko vrednovanih povijesnih građevina kulturnu baštinu čine i skromna ostvarenja tradicijske stambene arhitekture i gospodarske građevine, ...;
Povijesna seoska naselja, po tipu i morfologiji čine elementi identiteta krajolika i treba ih obnavljati i širiti u skladu s njihovim prostornim i morfološkim obilježjima.
Valorizacijom zatečenog stanja kulturnih dobara stvaraju se prioriteti za zaštitu i očuvanje, te poduzimanje mjera i radova nužnih za očuvanje spomeničkih svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnog dobra.
Zavod za prostorno uređenje
Koprivničko-križevačka županija
